Velika

Velika je staro naselje što svjedoče nađeni rimski grobovi i novac, a koje leži podno brda Lapjak na Papuku. Pri ulasku u Veliku plijeni pogled na Velički grad koji se nalazi na južnoj strani Lapjaka na visini od 447 m. To je dobro sačuvana srednjovjekovna branič kula, pretpostavlja se iz 13 st. Prvi put se Velika spominje u pisanoj povijesti 1226. godine kao sjedište gospoštije.

Dolazak franjevaca u Veliku spominje se negdje oko 1576. g. Franjevci su ovdje imali svoj samostan i crkvu Sv. Augustina. Velika se u 17. stoljeću spominje kao značajno kršćansko, crkveno i prosvjetno središte Slavonije, jer ima samostansku školu, novicijat i sjemenište. Današnja crkva Sv. Augustina je gotička crkva presječena baroknim lukom, sa zvonikom visine 41 m koji ima puškarnice. Zbog povijesnog značaja same župne crkve, te velike kulturne potrebe samog mjesta, mnogih turista i samih vikendaša 1974. god. osnovan je i otvoren u prostoru crkve odjel Dijecezanskog muzeja zagrebačke nadbiskupije s vrijednim izlošcima crkvenih i drugih vrijednih predmeta vezanih za rad i život vjernika ovog kraja. Gotsko-barokna crkva Sv. Augustina i stari grad osvjetljeni su noću što svakako doprinosi prirodnoj ljepoti ovog kraja ljepoti ugođaja ali nadasve doprinosi isticanju vrijednosti kulturno-povijesne baštine Velike.

Izvorište tople vode u Velikoj već su koristili i Rimljani koji su inače obožavali kupališta, a osobito su ih obilno koristili Turci u 16. i 17. stoljeću.

Izgradnja željezničke pruge 1914. godine doprinosi razvoju toplica. Danas toplice imaju olimpijski bazen i tri mala bazena sa potrebnim pratećim sadržajima uz bazene. Oživljavanju turizma ovog kraja svakako doprinosi i Planinarski dom Lapjak.

Velika danas ima status općine a broji 5.605 stanovnika. Lepeza veličke turističke ponude sastoji se od bogate kulturno-povijesne građe toplica kao najljepšeg sadržaja ove ponude do prekrasnih skijaških staza Nevoljaša u okolici same Velike.

Velika je bila, a i danas je bogato kulturno središte koje njeguje folklorsku baštinu (sviraju se gajde i tamburice a igra se kolo kukurješće i drmeš), slavonske običaje i posebnu veličku narodnu nošnju.