Povratak 8. travnja 2019.

Čuvari povijesti Zlatne doline

Požeško – slavonski kraj kako smo istakli u našem proljetnom vodiču, ima odlične predispozicije za kulturni i vjerski turizam. Stoga vas danas vodimo  u nekoliko kulturnih oaza Slavonije, koje preporučamo obići, ukoliko krenete ovog proljeća na izletničko putovanje kroz zlatna brda i sunčane požeške doline. Krenimo u pohod na muzeje a usput upoznajmo pobliže ovaj slavonski kraj, njegovo bogatstvo, njegovo naslijeđe, njegove specifičnosti i čvrsto čuvanu vjeru, koja je na ovim prostorima pomogla preživjeti stoljeća marljivog života, vrijednog slavonskog seljaka. Požeško – slavonska županija ima na svom području četiri muzeja od kojih su dva smještena u Požegi te dva u gradu Pakracu. Donosimo vodič kroz Dijecezanski muzej i Gradski muzej u Požegi (sa Muzejom u loncu), te Muzej grada Pakraca, Muzej vojne i ratne povijesti,također iz Pakraca.

Dijecezanski muzej Požega

Ovaj bogati i atraktivan  muzej, smješten je u gospodskoj velikoj katnici koja definira sjeverni rub novouređenog Trga Sv.Terezije Avilske, gdje se nalazi i požeška katedrala s  ugrađenim brončanim „Nebeskim vratima“, kiparice Marije Ujević Galeković.
Godine 2015 godine,  u Požeškoj katedrali je otvorena riznica s iznimno vrijednim inventarom koji se izlaže kod posebno svečanih prigoda. Dijecezanski muzej u lijevom krilu zgrade (prizemlje i 1.kat) sadrži veliku zbirku crkvenih umjetničkih predmeta, a u desnom krilu i potkrovlju zbirku djela moderne i suvremene umjetnosti. U prizemlju muzeja izloženi su predmeti u vremenskom rasponu od 15. do kraja 18. stoljeća, a na katu od 19.stoljeće do danas. U stalnom postavu izložena je građa iz sakralne i zbirke moderne i suvremene umjetnosti. Postav sakralnog dijela zbirke cjelovit je presjek svih umjetničko-povijesnih perioda požeškog kraja. Sakralna zbirka obuhvaća dvjestotinjak predmeta: liturgijsko ruho, slike sakralne tematike, kipove, liturgijske predmete od metala (kaleži, pokaznice, relikvijari, svijećnjaci, raspela, procesijski križevi, kadionice i dr) nastale od 15. st. do danas, a riječ je o predmetima prikupljenim iz župa svih deset dekanata Požeške biskupije. Zbirka moderne i suvremene umjetnosti je nastala od poklona novoosnovanoj biskupiji s raznih naslova, od privatne zbirke msgr.dr. Antuna Škvorčevića i od donacija umjetnika. Među velikim donacijama umjetnika ističu se one koje su darovali: Ivo Dulčić, Đuro Seder, Zlatko Keser, Šime Perić, Šime Vulas, Josip Poljan i Tihomir Lončar, a među manjim donacije Ljube Ivančića, Frane Šimunovića, Ksenije Kantoci, Vasilija Jordana. Osim toga zbirka sadrži djela slijedećih umjetnika: Oton Iveković, Miroslav Kraljević, Ivo Kerdić Gabrijel Jurkić, Robert Frangeš-Mihanović, Vilko Gecan, Frano Kršinić, Mihovil Krušlin, Omer Mujadžić, Juraj Škarpa, Slavko Šohaj, Zlatko Šulentić, Josip Marinović, Stipo Ledić, Ferdinand Kulmer, Nikola Reiser, Edo Murtić, Tomislav Ostoja, Petar Barišić, Ratko Janjić-Jobo, Ivica Šiško, Dimitrije Popović, Josip Vaništa, Marija Ujević Galeković, Zlatko Kauzlarić-Atač, Ivan Lovrenčić, Ivan Rabuzin, Ivan Lacković – Croata, Ivan Večenaj i dr.

Gradski muzej Požega 

U gradskom muzeju Požega naići ćete na 16 zbirki sa oko 30- tak tisuća predmeta.
Zgrada Gradskog muzeja jedinstveni je primjer baroknog graditeljstva, a ubraja se među najstarije kuće u gradu. Izgrađena je u 18. stoljeću, a specifična je po udubljenju u vanjskom pročelju u kojemu se i danas nalazi Gospin kip kojega je dao postaviti vlasnik zgrade, ljekarnik Thaller.
Muzej je ovaj barokni biser dobio na korištenje 1953. godine, a s vremenom se njegova djelatnost proširila na još dvije građanske kuće. Gradski muzej osnovan je 6. prosinca 1924. godine zaslugom Julija Kempfa, istaknutog Požežanina. Po svom tipu, požeški je Gradski muzej zavičajni i kompleksni, a sastoji se od četiri odjela – arheološkog, povijesnog, povijesno-umjetničkog s galerijom i etnološkog. Zalaganjem profesora Antuna Bauera Grad je kupio 1953. g. za muzej reprezentativnu baroknu trgovačku građansku kuću Krauss s početka 18. st. koja je i zaštitni znak Muzeja. Kako se povećava djelatnost i količina građe, Muzej se vremenom proširio na građansku kuću Spitzer s početka 20. stoljeća na Trgu Svetog Trojstva, te građansku kuću s početka 20. stoljeća u ulici Matice Hrvatske. Kroz posljednjih petnaestak godina Muzej je promijenio čak sedam privremenih verzija stalnog postava. Kao kulturna konstanta Grada Požege i Požeštine, poslije više od osamdeset godina, Gradski muzej u Požegi, na pragu je realizacije velikog, sveobuhvatnog stalnog postava na oko 1.690,00 m2, koji kompleks od tri reprezentativne zgrade u srcu grada, kružnim tokom povezuje kroz četiri etaže zanimljivom muzeološkom koncepcijom.

Muzej u loncu – digitalni miks prošlosti i budućnosti

U želji da sačuva što više starih jela, Etnološki odjel Gradskog muzeja Požega, osmislio je projekt Muzej u loncu s tradicijskim jelima slavonske kuhinje s kraja 19. i početka 20. stoljeća poput vinogradarskog ćevapa, vajnsupe, požeških pijanaca, trganaca..
Muzej u loncu je kreativna i iznimno zanimljiva priča, a brojni sačuvani recepti, osim što su spašeni od zaborava, ujedno su majstorski napisana i opisana svjedočanstva davnih vremena.
Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, u suradnji s ugostiteljskim objektima je uvela standard Okusi Zlatne Slavonije čiji nositelji u ugostiteljskim objektima pripremaju tradicionalna jela baš po ovakvim starim receptima sačuvanim od zaborava, a ujedno nude i tradicijska pića domaćih proizvođaća. Informacije o požeškim muzejima možete pronaći na webu Turističke zajednice Grada Požege.

Muzej grada Pakraca – zanimljiv i poseban

Muzej grada Pakraca osnovan je i službeno registriran 2009. godine, a djeluje u objektu Mali dvor – Janković, dijelu Kompleksa vlastelinstva Janković iz 18. st., odnosno središtu nekadašnjeg veleposjeda.  Kompleks predstavlja zaštićeno kulturno dobro te izuzetno vrijednu zaštićenu cjelinu jer nigdje drugdje u Slavoniji uz dvorac, nije očuvan nijedan značajniji gospodarski kompleks. Do današnjih dana očuvani su kurija Janković (u kojoj danas djeluje Glazbena škola), dvije gospodarske zgrade (sadašnje namjene: Gradska vijećnica i Dom hrvatskih branitelja) te Mali dvor – Janković (nekadašnja upravna zgrada vlastelinstva). Do danas su kroz terenske nalaze, darovanje i otkupe formirane sljedeće muzejske zbirke: etnografska, zbirka umjetnina, kulturno-povijesna, školska zbirka te zbirka razglednica. Preporuka: Digitalna izložba – Priče iz školskih klupa

Priče iz školskih klupa izložba je kojom je Muzej grada Pakraca u suradnji s Osnovnom školom braće Radića Pakrac obilježio 140 godina od otvorenja zgrade Opće (Obće) pučke škole i 50 godina od otvorenja nove zgrade osnovne škole. Digitalnom izložbom predstavljeni su predmeti izloženi na izložbi kojima se ilustrirala povijest razvoja osnovnog školstva u Pakracu, od druge polovice 19.st. pa sve do današnjih dana. Osnovno školstvo trebalo je u prvom redu suzbiti nepismenost koja je bila veliki problem na ovim prostorima. Prema nekim pretpostavkama, krajem 18. i početkom 19.stoljeća više od 95% stanovništva u Banskoj Hrvatskoj bilo je nepismeno. Do kraja 19.stoljeća, zahvaljujući i reformi školstva, taj će se broj smanjiti na 55%. A da nije bilo lako biti prosvjetni radnik tada kao ni danas,  svjedoči ovaj zapis o nesretnom profesoru kojeg je zabilježio njegov liječnik, sačuvan kao dio arhivske građe Muzeja:

Muzej ratne i vojne povijesti Pakrac – od Templara do do Domovinskog rata

Muzej ratne i vojne povijesti koji se nalazi u Pakracu ima veliki značaj za sva povijesna razdoblja od Templara, turskih osvajanja, Trenkovih pandura, prvi i drugi svjetski rat, razdoblje između 1945-91. godine, a posebno mjesto zauzima Domovinski rat i moderna Hrvatska vojska i policija. U zajedničkoj suradnji Kluba i Grada Pakraca sakupljena je impresivna zbirka koja je predstavljala vojnu i ratnu povijest Grada Pakraca. Tijekom vremena tema ratne i vojne povijesti je proširena vremenski i zemljopisno.  Od 2012. godine napravljen je postav koji je te iste godine predstavljen javnosti na drugom katu zgrade Turističke zajednice grada Pakraca. Izložbeni prostor velik je oko 50 četvornih metara, a u planovima Grada Pakraca je obnova jedne od zgrada te preseljenje zbirke u veći prostor koji bi omogućavao dodatne sadržaje za posjetitelje. Više informacija o Pakračkim muzejima možete pronaći na webu TZ Grada Pakraca. 

Ovu slavonsku županiju i jednu od najljepših kontinentalnih destinacija udaljenu nepuna dva sata vožnje od Zagreba, možete obići kad god poželite, a preporuka je ovog proljeća da pored opojnih vinskih podruma, brojnih restorana u prirodi, i biciklističkih staza – posjetite i dio kulturne palete  Požeško – slavonske županije.
Od muzeja, do muzeja, krenete li kulturnom rutom Zlatne doline, doživjeti ćete jedno drugačije izletničko proljeće. Čekamo vas!